Islam i nauka – Arabija će postati zemlja livada i rijeka (Zaglul en-Nedždžar)
Ebu-Hurejre, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alej- hi ve sellem, rekao:
“Sudnji čas neće nastupiti sve dok bogatstva ne bude u izobilju, toliko da, kada čovjek bude dijelio zekat od svoje imovine, ne bude mogao naći nikoga da ga prihvati od njega i sve dok Arabija ne postane zemlja livada i rijeka.”
Objašnjenje hadisa:
Ovaj plemeniti hadis je jedan od naučnih
čuda pošto je dostigao kosmičku istinu koju su moderni naučnici
otkrili prije nekoliko decenija. Naučnici dvadesetog stoljeća su
otkrili dokaze za činjenicu da je Arabija u početku bila zemlja dolina i
rijeka. Klimatske studije ističu da će se ova gola pustinja vratiti u
svoje prvobitno stanje, tj. bit će zemlja dolina i rijeka, jer je Zemlja
kroz svoju dugu historiju podložna periodima klimatskih promjena koje
su se dešavale tokom jako dugih i uzastopnih vremenskih perioda.
Međutim, ove klimatske promjene se mogu i ubrzati i tako se neočekivano
desiti. Naprimjer, prije stoljeće i pol geolozi su otkrili da su
postojali periodi u zemljinoj historiji kada su ledene ploče bile
izuzetno obimne. Ti periodi su poznati kao “glečerski ciklusi”
(glacijalna i interglacijalna doba). Tokom ledenoga doba, led se raširio
sa jednog ili sa oba Zemljina pola prema ekvatoru i uzmicao više puta u
jednom ciklusu. Mnoge teorije su postavljene da bi se objasnilo kako je
Zemlja pogođena takvim glečerskim ciklusima. Sve ove teorije su dale
zaključak da je to zbog manjka Sunčeve energije koja je doticala njenu
površinu usljed određenih periodičnih promjena u obliku njene orbite
oko Sunca i deklinacije njene osi od te orbite, kao i deklinacije od
svoje osi. Kao dodatak ovome, dešavalo se pomjeranje kontinenata kroz
različite klimatske zone usljed pomjeranja Zemljine kore.
Tokom širenja leda Zemljom, prostor
velike geografske širine pretvorio se u golu ledenu pustinju u kojima
nije bilo života. Povrh toga, cijela pustinja od Mauritanije na zapadu
do Centralne Azije na istoku je svjedočila teškoj kiši. Tokom ovih
kišovitih perioda formirane su sve isušene doline koje se danas mogu
naći u pustinjama. Na naše iznenađenje, one su u prošlosti bile korita
tekućih rijeka, a zatim su se isušile zbog manjka kiše. Zasigurno, ove
doline je formirala tekuća voda.
Brojne studije su dokazale da je kroz
posljednjih 3 5.000 godina Arabija prošla kroz sedam faza kiše, sa osam
suhih faza između njih. Sve klimatske studije su pokazale da smo na
početku nove faze kiše, čiji znakovi su očiti u širenju leda na
sjevernoj hemisferi prema jugu i u primjetnom padu temperatura zimi. Da
nije stalnog porasta u količini zagađenja okoliša koji omogućava rast
toplotnog zadržavanja, mi bismo bili svjedoci širenju leda preko
Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. Za vrijeme kišnih faza, Arabija je
bila puna livada i tekućih rijeka, a sve depresije su se pretvorile u
jezera ispunjena životom. Suha zemlja je postala puna života, kao što je
opisano u navedenom hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Čak
je dokazano da pustinja Rub'u-l-Hali, koja se smatra jednim od
najopus- tošenijih i najsuših mjesta na Zemlji, sadrži brojna isušena
jezera i stare potoke zakopane ispod njenog pijeska. Ova jezera i potoci
su nekada bili puni života i obilovali su vodom sve do vremena naroda
Ada koji su boravili u južnom dijelu Arabije i utemeljili
materijalističku civilizaciju kojoj nema para. Ova civilizacija je
uobičavala izvoziti suho voće, sjemena, tamjan, parfem, drvo, zlato i
srebro u Evropu koja je u to vrijeme bila primitivna. Onda je došao
poslanik Hud da ih pozove u monoteizam, da obožavaju samo Allaha, da se
potpuno podređuju Njegovoj volji i da ispunjavaju Njegove zapovijedi,
ali, narod Ad nije vjerovao svome poslaniku i ostao je arogantan. Allah,
Najuzvišeniji, kaže:
“Ad se bez ikakva osnova bio na
Zemlji uzoholio. ‘Ko je od nas jači?’ – govorili su. A zar nisu znali da
je Allah, koji ih je stvorio, jači od njih – a i znamenja Naša su
poricali. I Mi poslasmo protiv njih, u danima nesretnim, vjetar leden,
da bismo im još na ovom svijetu dali da osjete sramnu patnju – patnja na
onom svijetu biće, zaista, još sramnija – i niko im neće u pomoć
priteći.” (Fussilet, 15.-16.)
Materijalističku civilizaciju Ad su
opisala dva drevna historičara. Prvi je bio Alexandria Ptolemy,
bibliotekar Aleksandrijske biblioteke, koji je nacrtao rijeke koje
istječu u pustinju Rub'u-l-Hali i sva jezera koja su se izlijevala u
njih. Drugi je bio Grand Yelini, historičar rimske civilizacije. On je
slikovito prikazao da civilizaciji Ad nije bilo ravne u njihovo
vrijeme.
Posljednja faza teške kiše u Arabiji, u
posljednjih trideset i pet hiljada godina, predstavlja kraj ledenog doba
koje je obuhvatilo cijelu Zemlju tokom posljednjih dva miliona godina u
uzastopnim epohama širenja. Ovi periodi su ostavili jasne znakove na
sadašnjoj površini Zemlje, posebno u sjevernoj hemisferi. Naučnici su u
stanju da identificiraju dvadeset epoha. Oni ističu da je svaka epoha
trajala stotinu godina. Povrh toga, pola ovih epoha su bile proširenja
leda, pomiješane sa deset epoha povlačenja. Stoga, naučnici očekuju
početak nove epohe leda u skoroj budućnosti (Allahovom voljom). Znakovi
ovog perioda su očigledni.
Najduže od drevnih ledenih doba
najvjerovatnije je doba gornjeg karbona i perma koje je počelo prije
otprilike 300 miliona godina. Ipak, ranije, prije oko 43 5 miliona
godina, druga ledena ploča se širila od Brazila do sjeverne Afrike i
preko cijelog puta do Jemena i Saudijske Arabije. Otprilike prije 600
miliona godina još jedno glečersko doba se desilo. Dokaz za ovo drevno
ledeno doba je pronađeno u naslagama tilita, stijene koja se sastoji od
stvrdnutih glečerskih naslaga.
Takvih činjenica čovjek je postao
svjestan tek u posljednjih nekoliko decenija dvadesetog stoljeća.
Nesumnjivo, kada naiđe- mo na takve činjenice u sunnetu Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, postajemo u potpunosti uvjereni da je on
posljednji Poslanik od Allaha koji je primio te činjenice od Svemogućeg
Allaha.

Nema komentara:
Objavi komentar